NELIKVIDNOST – PRAKTIČNO RJEŠENJE

Opća nelikvidnost posljedica je loše ekonomske politike, a utjecaj javnog sektora u ovom problemu je ogroman. Svi pokušaji dosadašnjih vlada da se riješi ovaj problem nisu doveli do značajnijeg poboljšanja likvidnosti, prije svega zato jer javni sektor (država, poduzeća u pretežnom državnom vlasništvu, javne ustanove, državne i paradržavne institucije, jedinice lokalne uprave, itd.) ima poseban tretman u odnosu na ostale gospodarske subjekte. Nije tajna da bolnice svoje dugove plaćaju s godišnjim zakašnjenjem, da HZZO duga bolovanja plaća s višemjesečnim zaostatkom, itd. Veliki privatni sustavi svrstali su se uz bok državnim gigantima znajući da bi njihova blokada ili stečaj izazvali velike posljedice. Mali pak gospodarski subjekti ne plaćaju na vrijeme tražeći spas u sporosti pravnog sustava. Naime, postupak naplate i najočitijih obaveza u našem pravnom sustavu može trajati godinama pa to često koriste mali poduzetnici pišući žalbe i izbjegavajući blokade.

Da bi se riješio problem nelikvidnosti prvo valja utvrditi generatore nelikvidnosti, odnosno one pravne subjekte koji imaju dugovanja veća od potraživanja. To se utvrđuje provedbom obavezne multilateralne kompenzacije u koju su uključeni svi suradnici platnog sustava, pa i država. Utvrđenim generatorima nelikvidnosti koji nisu rizični valja omogućiti kredite kojima će platiti svoje obaveze, a rizični subjekti trebali bi ući u predstečajnu nagodbu, odnosno stečaj. Uglavnom, realna likvidna situacija mogla bi se relativno brzo utvrditi za svaki gospodarski subjekt. Nakon toga valjalo bi striktno i strogo primijeniti pozitivne propise koji reguliraju ovu materiju i to, bez iznimaka, prema svim subjektima platnog prometa jednako.

Cijeli proces valjalo bi popratiti uredbom kojom se procesi naplate, što se pokreću na sudu, moraju završiti u roku 3 mjeseca izvršnom presudom jer će to spriječiti formalne žalbe dužnika kojima se kupuje vrijeme.

U glavnim crtama opisano praktično rješenje za problem nelikvidnosti teško da će provesti vlast koja prikriva pravo stanje svojih dugova jer je dobar dio zaduženja pretvorila u velika kašnjenja plaćanja. Stoga možemo očekivati i daljnje produbljivanje nelikvidnosti koja će najjače pogađati financijski najslabije i najmanje gospodarske subjekte.

24. veljače 2015.